titull : | Saggi di linguistica generale | Lloji i dokumentit : | material i shtypur | Autori : | Roman Jakobson, Autor ; Luigi Heilmann, Pershtates | Botuesi : | Milano : Feltrinelli Editore | Data e botimit : | 1966 | Numri i faqeve | 219 f. | Dimensionet : | 22 cm | ISBN ( ose kod tjeter ) : | IIF-004229 | Cmimi : | ALL 100.00 | Gjuha : | Italiano | Permbledhje : | Roman Jakobson( Mosca, 10 ottobre 1896 Cambridge, 18 luglio 1982) č stato un linguista, semiologo e traduttore russo naturalizzato statunitense, studioso della letteratura slava. Jakobson č considerato uno dei principali iniziatori della scuola del formalismo e dello strutturalismo nonché uno dei maggiori linguisti del XX secolo. A lui si deve lo studio della teoria della comunicazione linguistica, basata sulle sei funzioni comunicative che si associano alla dimensione dei processi comunicativi.
Roman Osipovich Jakobson (Moskė 11 tetor 1896 Kembrixh 18 korrik 1982) ishte njė gjuhėtar dhe teoricien i letėrsisė ruse.
Njė pionier i gjuhėsisė strukturore, Jakobsoni ishte njė nga gjuhėtarėt mė tė famshėm dhe mė me ndikim tė shekullit tė njėzetė. Me Nikolai Trubetzkoy-n, ai zhvilloi teknika tė reja revolucionare pėr analizėn e sistemeve tė tingujve gjuhėsorė, duke themeluar nė fakt disiplinėn moderne tė fonologjisė. Jakobsoni vazhdoi tė zgjeronte parime dhe teknika tė ngjashme nė studimin e aspekteve tė tjera tė gjuhės si sintaksa, morfologjia dhe semantika. Ai dha kontribute tė shumta nė gjuhėsinė sllave, mė sė shumti dy studime pėr rasat e rusishtes dhe njė analizė e kategorive tė foljeve tė rusishtes.
Nėpėrmjet ndikimit tė tij vendimtar mbi Claude Lévi-Strauss dhe Roland Barthes, ndėr tė tjerė, Jakobson u bė njė figurė kryesore nė pėrshtatjen e analizės strukturore nė disiplina pėrtej gjuhėsisė, duke pėrfshirė filozofinė, antropologjinė dhe teorinė letrare; zhvillimi i tij i qasjes sė paraprirė nga Ferdinand de Saussure, i njohur si "strukturalizėm", u bė njė lėvizje e madhe intelektuale e pasluftės nė Evropė dhe nė Shtetet e Bashkuara. Ndėrkohė, megjithėse ndikimi i strukturalizmit ra gjatė viteve 1970, puna e Jakobsonit ka vazhduar tė marrė vėmendje nė antropologjinė gjuhėsore, veēanėrisht pėrmes etnografisė sė komunikimit tė zhvilluar nga Dell Hymes dhe semiotikės sė kulturės tė zhvilluar nga ish-studenti i Jakobsonit, Michael Silverstein. Koncepti i Jakobsonit pėr universalet themelore gjuhėsore, veēanėrisht teoria e tij e njohur e tipareve dalluese, ndikuan nė mėnyrė vendimtare nė mendimin e hershėm nga Noam Chomsky, i cili u bė figura dominuese nė gjuhėsinė teorike gjatė gjysmės sė dytė tė shekullit tė njėzetė. | Permalink: | http://77.242.24.128:9001/pmb_3.5/opac_css/index.php?lvl=notice_display&id=3280 |
Saggi di linguistica generale [material i shtypur] / Roman Jakobson, Autor ; Luigi Heilmann, Pershtates . - Milano : Feltrinelli Editore, 1966 . - 219 f. ; 22 cm. ISSN : IIF-004229 : ALL 100.00 Gjuha : Italiano Permbledhje : | Roman Jakobson( Mosca, 10 ottobre 1896 Cambridge, 18 luglio 1982) č stato un linguista, semiologo e traduttore russo naturalizzato statunitense, studioso della letteratura slava. Jakobson č considerato uno dei principali iniziatori della scuola del formalismo e dello strutturalismo nonché uno dei maggiori linguisti del XX secolo. A lui si deve lo studio della teoria della comunicazione linguistica, basata sulle sei funzioni comunicative che si associano alla dimensione dei processi comunicativi.
Roman Osipovich Jakobson (Moskė 11 tetor 1896 Kembrixh 18 korrik 1982) ishte njė gjuhėtar dhe teoricien i letėrsisė ruse.
Njė pionier i gjuhėsisė strukturore, Jakobsoni ishte njė nga gjuhėtarėt mė tė famshėm dhe mė me ndikim tė shekullit tė njėzetė. Me Nikolai Trubetzkoy-n, ai zhvilloi teknika tė reja revolucionare pėr analizėn e sistemeve tė tingujve gjuhėsorė, duke themeluar nė fakt disiplinėn moderne tė fonologjisė. Jakobsoni vazhdoi tė zgjeronte parime dhe teknika tė ngjashme nė studimin e aspekteve tė tjera tė gjuhės si sintaksa, morfologjia dhe semantika. Ai dha kontribute tė shumta nė gjuhėsinė sllave, mė sė shumti dy studime pėr rasat e rusishtes dhe njė analizė e kategorive tė foljeve tė rusishtes.
Nėpėrmjet ndikimit tė tij vendimtar mbi Claude Lévi-Strauss dhe Roland Barthes, ndėr tė tjerė, Jakobson u bė njė figurė kryesore nė pėrshtatjen e analizės strukturore nė disiplina pėrtej gjuhėsisė, duke pėrfshirė filozofinė, antropologjinė dhe teorinė letrare; zhvillimi i tij i qasjes sė paraprirė nga Ferdinand de Saussure, i njohur si "strukturalizėm", u bė njė lėvizje e madhe intelektuale e pasluftės nė Evropė dhe nė Shtetet e Bashkuara. Ndėrkohė, megjithėse ndikimi i strukturalizmit ra gjatė viteve 1970, puna e Jakobsonit ka vazhduar tė marrė vėmendje nė antropologjinė gjuhėsore, veēanėrisht pėrmes etnografisė sė komunikimit tė zhvilluar nga Dell Hymes dhe semiotikės sė kulturės tė zhvilluar nga ish-studenti i Jakobsonit, Michael Silverstein. Koncepti i Jakobsonit pėr universalet themelore gjuhėsore, veēanėrisht teoria e tij e njohur e tipareve dalluese, ndikuan nė mėnyrė vendimtare nė mendimin e hershėm nga Noam Chomsky, i cili u bė figura dominuese nė gjuhėsinė teorike gjatė gjysmės sė dytė tė shekullit tė njėzetė. | Permalink: | http://77.242.24.128:9001/pmb_3.5/opac_css/index.php?lvl=notice_display&id=3280 |
|  |